Sofiji Pantić, majci dva poginula borca Vojske Republike Srpske, danas je u Gacku uručena Medalja zasluga za narod, posthumno odlikovanje koje je dodijelio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Odlikovanje je uručio zamjenik predsjednika Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić, koji je istakao da su braća Dragan i Novica Pantić poginuli na prvoj borbenoj liniji, braneći svoje drugove i za odbranu Republike Srpske. 

Lazić je podsjetio da se od 2012. posthumno dodjeljuju odlikovanja borcima koji su poginuli u posljednjem ratu, te dodao da će to biti nastavljeno i ubuduće. 

"Prema našoj procjeni, još ima oko 5.000 neodlikovanih poginulih boraca u Republici Srpskoj", dodao je Lazić. 

Sofija Pantić podsjetila je da su njena dva sina dvadesetjednogodišnji Dragan i tri godine stariji Novica poginuli 19. juna 1992. godine na mostarskom ratištu, ističući da ni nakon više od 20 godina bol ne prestaje niti rane zacjeljuju. 

 Zamjenik šefa Misije Japana u BiH Mijazaki Kazumasa prisustvovao je danas u Nevesinju ceremoniji primopredaje novog sistema centralnog grijanja u Osnovnoj školi "Risto Proroković", za čiju je ugradnju i renoviranje učionica japanska vlada donirala 181.594 KM.
Kazumasa je istakao da je ulaganje u obrazovanje prioritet Vlade Japana jer je talentovana i obrazovana omladina budućnost zemlje. 

Vlada Japana u posljednjih 19 godina donirala je BiH više od 40.000.000 KM za projekte u sektoru osnovnog obrazovanja, čime je omogućena izgradnja i opremanje 11 novih osnovnih škola i obnova i opremanje više od 70 postojećih školskih objekata. 

Direktor škole Milan Bejatović rekao je da su završetkom radova na sistemu za grijanje i renoviranju školskog objekta poboljšani uslovi za vaspitno-obrazovni rad za oko 960 učenika koji pohađaju ovu školsku ustanovu, kao i za veći broj nastavnika i saradnika. 

Univerzitetska bolnica u Foči nije samo jedna od najrespektabilnijih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj već brend po kojem se prepoznaju općina Foča i njena okolina.

U sivilu koje prati ovaj dio zemlje, u vrijeme kad privreda ne radi, a ljudi žive sve teže, ova ustanova i dobre vijesti o uspjesima njenih ljekara koji "čine čuda" pravo su svjetlo u tmurnoj svakodnevnici i nada za stanovnike ovog, ali i okolnih gradova iz kojih sve češće dolaze pacijenti. Bolnica u gradu na Drini i Ćehotini pruža usluge specijalizovane polikliničke zdravstvene zaštite iz svih grana medicine. Opremljena je savremenom medicinskom opremom, a uz to ima i vrhunski kadar. 

Zahvaljujući tome, nije novina da fočanski ljekari često naprave "čudo" jer obavljanje složenih operacija posljednjih nekoliko godina uglavnom je bilo san manjih sredina. Međutim, tim ljekara sa doc. dr. Dražanom Erićem na čelu učinio je da i najkomplikovaniji slučajevi dobiju šansu. Primjerice dr. Erić je sa svojim timom izveo složenu operaciju replantacije šake mladiću Aleksandru Radoviću iz Rogatice. Tako se u ovoj godini u Republici Srpskoj desio prvi uspješni operativni zahvat prišivanja amputirane šake. 

"Replantacija šake jedna je od najkomplikovanijih operacija u rekonstruktivnoj mikrohirurgiji. Kada zamislite da vi morate ponovo spojiti sve te male krvne sudove, mekotkivne i koštane strukture da biste ponovo dobili funkcionalnu šaku onda shvatate kako je to težak operativni zahvat. Ovaj uspjeh nije došao slučajno jer sam prije pet godina uradio i prvu replantaciju kažiprsta jednom mladom čovjeku. Posljednjih pet godina na našem Odjelu za plastičnu hirurgiju urađeno je mnogo revaskularizacija prstiju, sanirano mnogo komplikovanih povreda šake, kao i rekonstrukcija palca tkivom sa podlaktice, što s punim pravom ističe Univerzitetsku bolnicu u Foči kao centar za hirurgiju šake. Od komplikovanijih operacija se rade rekonstrukcije defekata sa slobodnim mikrovaskularnim režnjevima koji također predstavljaju najsofisticiranije operativne zahvate u rekonstruktivnoj hirurgiji“, ispričao je za Klix.ba Erić. 

Kod domaćina Đura Radića iz sela Poplati u opštini Stolac protekle noći vukovi su zaklali sedamdesetak ovaca.

Kako su Srni potvrdile Radićeve komšije, ovce su se nalazile u toru nedaleko od kuće, a nije poznato koliko je vukova bilo u čoporu.

Vlasnik predratne bravarske radnje u Trebinju i akter jednog od najpoznatijih pravosudnih sporova u BiH, Salih Alijagić, želi da se dočepa imovine Republike Srpske u Hrvatskoj, saznaje Press!

Alijagić preko Opštinskog suda u Dubrovniku želi da izdejstvuje "priznanje strane sudske presude", odnosno priznanje presude Osnovnog suda u Trebinju prema kojoj RS, njemu i njegovom bratu Muameru, treba da isplati 6.033.985 KM na ime uništene imovine u toku rata. Cilj njegovog zahtjeva, upućenog Ministarstvu trgovine i turizma RS i gradu Trebinje, jeste da zaobiđe Zakon o unutrašnjem dugu RS prema kojem navedeni iznos treba da mu bude isplaćen u obveznicama RS i da se umjesto obveznica, dočepa imovine RS.

Prema tvrdnjama pravnika odlično upućenih u slučaj "Alijagić", u slučaju da Ministarstvo trgovine i turizma RS i grad Trebinje prihvate Alijagićev zahtjev i pristanu na priznanje presude, ona bi postala dio pravosudnog sistema Hrvatske i Alijagić bi, umjesto obveznica, mogao da traži zapljenu imovine RS u Hrvatskoj iz koje bi namirio svoja potraživanja.

Odgovor

- Ministarstvo trgovine i turizma i grad Trebinje, preko Pravobranilaštva RS, treba jednostavno da negativno odgovore na zahtjev Opštinskog suda iz Dubrovnika preko kojeg im je Alijagić uputio prijedlog za priznanje strane sudske presude. Pošto ne postoji reciprocitet, odnosno nema sporazuma o međusobnom priznavanju presuda između BiH i Hrvatske, na taj prijedlog treba negativno odgovoriti. Pored toga, prihvatanjem tog prijedloga, bio bi prekršen Zakon o unutrašnjem dugu RS - objašnjavaju naši sagovornici.

Oni tvrde da je u predmetu „Alijagići" riječ o unutrašnjem dugu RS, zbog čega se izmirenje štete mora vršiti isključivo u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu RS koji je "lex specialis" zakon. Naši sagovornici podsjećaju da se taj zakon odnosi na materijalnu i nematerijalnu štetu nastalu u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996, ističući da je šteta po braću Alijagiće nastala 1993. godine zbog čega se i novčane obaveze prema njima moraju izvršavati isključivo po tom "lex specialis" zakonu.

- Taj zakon se još od 2006. godine primjenjuje na sve presude u slučaju ratne štete, a on je i usvojen da budžet RS ne bi došao u opasnost zbog brojnih sudskih presuda. Ključni povod za donošenje ovog zakona bio je upravo slučaj "Alijagić" koji se na sudovima povlači još od 1999. godine, a koji je počeo odštetnim zahtjevom od oko 34 miliona KM da bi na kraju spao na nešto više od šest miliona maraka - objašnjavaju pravni eksperti.

TREBINJE - Iako se u Hercegovini u posljednjim godinama pojavljuje sve više preduzeća koja se bave preradom ljekovitog bilja, Nada Marić, koja je i prije rata bila rukovodilac sarajevske filijale "Šumaprodukta", odnosno nekadašnjeg "Ljekobilja", zasigurno je najpoznatija žena iz istočne Hercegovine u ovoj branši, a danas u sopstvenoj firmi proizvodi cijelu paletu eteričnih ulja od ljekovitog bilja, od 300 do čak 700 litara, odnosno kilograma, zavisno od godine.

U posljednjih petnaestak godina uspješno se bavi ovim biznisom u sopstvenom preduzeću za otkup i preradu ljekovitog bilja "Elmar", u koji je, posredno i neposredno, uključena cijela njena porodica, a naročito kćerka Tamara.

Iako se nakon raspada državne firme odlučila na samostalno djelovanje, priznaje da je sasvim slučajno pokrenuto sve ono što čime se danas bavi, jer se u bivšoj firmi tek malo radilo sa destilovanjem ljekovitog bilja, pa ni ona sama nije poznavala cjelokupan proces, ali se obučila zahvaljujući stručnjacima sa Instituta za lekovito bilje iz Beograda i stekla prva konkretna iskustva.

"Sve je bilo još u povojima kada sam sasvim slučajno saznala za sastanak u Trebinju na kome su neka njemačka i švajcarska organizacija držale predavanje i izrazile volju da pomognu ovom regionu upravo kod prerade ljekovitog bilja. Iako sam stigla bukvalno na kraj sastanka, izrazili su volju da obiđu moje pogone, a kada su sve obišli, Švajcarci su se odmah ponudili da za početak napravimo jedan organski proizvod i da nam finansiraju sertifikaciju", prisjeća se gospođa Nada.

S obzirom na to da je za sertifikaciju trebao ogroman novac, koji Marići nisu imali, Švajcarci su im u ovom procesu pomagali tri godine, da bi im tek kasnije vraćali uloženo i svima se isplatilo.

Danas ova destilerija proizvodi eterična ulja od kadulje, smilja, vrijeska, konopljike, ali i jele, bora i ostalih četinara, koje nabavljaju od svojih oko 150 kooperanata, sa kojima sklapaju ugovore već godinama i decenijama, redovno ih edukujući o potrebnim načinima berbe, načinima sušenja bilja i slično.

"U posljednje vrijeme se suočavamo i sa nestašicama ljekovitog bilja, pa smo sa kooperantima koji imaju zemlju pokrenuli posao plantažnog uzgoja, uglavnom smilja, i to na način što smo u početku dijelili rasad, a sada obezbjeđujemo sjeme kojim zasijemo stiropor kontejnere i onda dijelmo za rasađivanje, uz davanje instrukcija za dalji uzgoj i redovni obilazak plantaža", objašnjava dalje Marićeva i dodaje da je već bilo branja sa ovih plantaža, sa kojih se ljekovito bilje i njihova ulja ne razlikuju od divljih sa kojima se do nedavno radilo, s obzirom na to da je sjeme uzeto sa bilja koje samoniklo raste u prirodi i ne upotrebljavaju se agresivni herbicidi.

U petak, 25. decembra 2015. godine, sa početkom u 11,00 časova u prostorijama Hotela ``Leotar`` (Kongresna sala ), održaće se prošireni sastanak predsjednika SO i članova Sindikalnog odbora svih sindikalnih organizacija sa područja Istočne Hercegovine.
 

Domu zdravlja u Bileći već treći dan isključena je voda zbog duga od oko 13.000 KM, potvrdio je Srni direktor bilećkog "Vodovoda" Borislav Vukoje.
Vukoje kaže da je voda isključena nakon što su Domu zdravlja proslijeđene dvije opomene i obavještenja o isključenju, kao i da niko od rukovodstva nije došao da razgovara o tom problemu i načinu kako da bude prevaziđen. 

Prema njegovim riječima, dug Doma zdravlja star je više od godinu dana, a već ima i jedan reprogram koji se izmiruje. 

Na području Gacka aktivno je pet požara koji su zahvatili veliku površinu nepristupačnih planinskih terena, a neki od njih prijete i stambenim objektima i ugrožavaju stubove dalekovoda, rekao je Srni zamjenik komandira Vatrogasne jedinice u ovoj opštini Žarko Rudović.
Rudović je rekao da problem u gašenju ne predstavlja ljudstvo, već nedostatak vozila. 

On je naveo da je požar koji je izbio prije tri dana zahvatio cijelu planinu Lebršnik, gje su izgorjele velike površine pašnjaka, te da se južni dio spustio do katuna u selu Žanjevice. 

 
"Vatrogasna ekipa je na terenu i sa mještanima gasi vatru koja ugrožava sijeno i katune", kaže Rudović i dodaje da je gašenje otežano zbog nepristupačnog terena. 

Drugi požar koji vatrogasci gase je u rejonu sela Platice, sjeverno od Gacka, gdje gori cerova šuma i nisko rastinje, a treći bukti u selu Jasenik i ugrožava drvene stubove dalekovoda. 

Regionalni Sindikalni centar Trebinje obavještava javnost Istočne Hercegovine da su radnici - sindikalni predstavnici Sindikalnih organizacija Saveza Sindikata Republike Srpske iz Istočne Hercegovine učestvovali na protestu protiv donošenja novog Zakona o radu u Banja Luci 28. decembra 2015. godine u kapacitetu koji je planiran i dogovorenu pripremi protesta.

Takođe Sindikalni centar Trebinje obavještava građane Istočne Hercegovine da su radnici i sindikalni aktivisti za vrijeme pripreme za odlazak na protest bili izloženi neviđenim pritiscima i ucjenama od strane nosioca republičke vlasti da odustanu od protesta i sve sa ciljem da razbiju opravdan radnički bunt i odlučnost da se bore za svoja prava.

U Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju jutros je proslavljena krsna slava Eparhije zahumsko hercegovačke i primorske i episkopa Grigorija - Sveti Ignjatije Bogonosac.

Svetu arhijerejsku liturgiju sa vladikom niškim Jovanom služili su vladika Grigorije i umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije uz sasluženje sveštenstva Eparhije.

Nakon svete tajne pričešća i lomljenja slavskog kolača, vladika Grigorije je istakao da mu je drago što su se na današnji praznik svi okupili da zajedno proslave krsnu slavu, posebno izrazivši radost zbog prisustva velikog broja djece koja su pjesmom dala poseban doživljaj prazniku.

"Neka ste blagosloveni i neka je blagosloven ovaj dan milosti i ljubavi Gospodnje i milosti koja se izliva na nas zato što smo danas tu pred licem Gospodnjim", rekao je vladika obraćajući se velikom broju vjernika i gostiju.

Vlasnik Farme „Luka“ Milan Zurovac poklonio je danas božićne pečenice za 22 socijalno najugroženije porodice u opštini Nevesinje.

Za nesvakidašnju humanu akciju odlučio se zbog želje da sve porodice u Nevesinju osjete radost božićnih praznika.Humani čin je blagoslovio sveštenik Aleksa Zubac.

- Moramo biti zahvalni Gospodu što je omogućio domaćinu da učini ovo dobro djelo, a onda i njegovoj dobroj volji i ljubavi prema Bogu i svojim sugrađanima - poručio je Zubac.

Direktorica Centra za socijalni rad Nevesinje Jadranka Vasiljević se zahvalila donatoru na lijepoj i humanoj akciji koja je donijela radost u višečlane porodice koje se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Na području Centra javne bezbjednosti Trebinje, 12.01.2016. godine, nije bilo evidentiranih saobraćajnih nezgoda i narušavanja javnog reda i mira, dok su za isto vrijeme evidentirana dva krivična djela.

Policijskoj stanici Trebinje 12.01.2016. godine prijavljeno je da su na jednom objektu od strane NN lica polomljena stakla. U toku je dokumentovanje krivičnog djela „Oštećenje tuđe stvari“ iz člana 249. KZ RS.

NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije osveštaće danas društveni dom u mostarskom naselju Ortiješ koje je nastanjeno većinski srpskim povratničkim stanovništvom.
Svečanost osveštanja i otvaranja doma, sa početkom u 12.00 časova, organizuju Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska, Srpska pravoslavna crkvena opština Blagaj i Odbor za održavanje i upravljanje grobljem Ortiješ. 

Dom je napravljen za potrebe mještana naselja Ortiješ koje je nastanjeno većinski srpskim povratničkim stanovništvom, a izgradnju je finansiralo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske. 

Akcija spasavanja članice Planinarskog društva "Vučji zub" iz Trebinja, koja je pala sa grebena u provaliju na vrhu Orjena, završena je rano jutros, a povrijeđena planinarka smještena je u bolnicu u Meljinama i u kritičnom je stanju.
Trebinjski planinari zatražili su juče oko 15.00 časova pomoć za jednu planinarku koja je pala u provaliju na vrhu Orjena na granici između Republike Srpske i Crne Gore. 

Žena je prilikom pada povrijedila glavu, a u momentu kada su spasioci stigli do nje bila je u svjesnom stanju. 

TREBINJE - Saslušanjem Bojana Vujovića o okolnostima ubistva Marka Bajovića (29) i ranjavanja njegovog brata Miloša (31) pred bilećkim kafićem "Okretaljka" u julu prošle godine, za koje je optužen njihov sugrađanin Nemanja Ilić (32), nastavljen je glavni pretres u trebinjskom Okružnom sudu.

Vujović je kobne noći sve vrijeme bio sa pokojnim Markom Bajovićem.

On je, kao i njegovi prethodnici, svjedočio o tome da se u "Okretaljci" nalazio i Ilić sa jednim prijateljem, da je bilo rasprave u vezi sa plaćanjem poreza, ali beznačajne, i da po polasku ništa nije slutilo na sukob. U trenutku nesreće je, kaže, bio na mjestu suvozača s pokojnim Markom.

NEVESINJE - Milica Radovanović, učenica prvog razreda Srednjoškolskog centra "Aleksa Šantić" iz Nevesinja, osvojila je prvu nagradu na literarnom konkursu "Svetosavlje i naše doba", koji je raspisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije u saradnji sa Eparhijom bačkom i Udruženjem vojvođanskih učitelja.

Povratak srpskog stanovništva u dolinu Neretve je proces koji, kako godinama upozoravaju predstavnici njihovih udruženja, teče sporo. Prije rata bilo ih je blizu 30.000 u Mostaru, a na svoja ognjišta vratila se tek petina.

Ipak, mostarska prigradska naselja Ortiješ i Lakševine svijetli su primjeri njihovog povratka koji traje već 15-ak godina.

Žive od poljoprivrede Prema popisu iz 1991. godine, u Ortiješu su živjela 262 stanovnika srpske nacionalnosti, a veliki broj njih vratio se na svoja ognjišta. Svoje domove su većinom obnovili, problema s komšijama nemaju, međutim, priznaju kako je najveći problem nezaposlenost, naročito mladih.

Ipak, svjesni su da u tom pogledu dijele sudbinu velikog broja sugrađana u Mostaru. Sveštenik Branimir Borovčanin, paroh Druge mostarske parohije, u sklopu koje su i ova naselja, ističe kako je situacija u Ortiješu i Lakševini po pitanju povratka generalno dobra, dodajući kako tu žive i mladi bračni parovi s djecom.

- To je slika koju mi želimo da pošaljemo. Oni koji su se vratili među prvima snašli su se na neki način - ističe Borovčanin. Jokica Šupljeglav, također, kaže kako u Ortiješu može živjeti svako ko hoće raditi. Povratnici u ovim naseljima uglavnom žive od poljoprivrede, a tek mali broj njih zaposlen je u privatnim firmama i državnim institucijama.

- Problema ovdje nikakvih nemamo, a što se tiče slabog zapošljavanja, dijelimo sudbinu većine sugrađana - kaže Šupljeglav.

Policijskoj stanici Bileća prijavljeno je da je NN lice provalilo u podrumske prostorije jednog lica.

Vlasnik je brzom reakcijom spriječio nanošenje veće materijalne štete.

U toku je dokumentovanje djela „Krađa“ u pokušaju.

Policijskoj stanici Bileća prijavljeno je da je u noći 01/02.02.2016. godine, NN lice ili više njih provalilo u podrumske prostorije jednog lica, pri čemu je načinjena određena materijalna šteta.

U toku je dokumentovanje djela „Teška krađa“ iz člana 232. Krivičnog zakona Republike Srpske.

Na humanitarnom koncertu „Da naš Marko ugleda sunce jarko“ u Bileći, za šestogodišnjeg Marka Ekmečića iz Prebilovaca, kojem je zbog artritisa oštećen vid, prikupljeno je 5.420 KM.

Humanitarni koncert organizovan je sinoć u Domu kulture „Jevto Dedijer“ u Bileći, a cijena ulaznice bila je tri KM.

Marko je prije tri godine obolio od artritisa, zbog čega mu je oštećen vid, a ljekari su preporučili hitnu operaciju u Rusiji koja košta 7.000 evra.

Markov otac zahvalio je svima koji su pomogli, rekavši da bi Marko, ukoliko novac bude prikupljen, mogao da ode na operaciju lijevog oka u martu ili aprilu.

Operacija na desnom oku uspješno je izvedena i dječak sada vidi 25 odsto, međutim, liječenje u potpunosti zavisi od operacije na lijevom oku koje je ugroženo.

Humanitarnu akciju pokrenuli su Gordana Dobranić i Zavičajni klub „Osvit“, a njihovom pozivu za učestvovanje u sinoćnjem koncertu odazvali su se brojni muzičari iz Hercegovine i lokalna kulturno-umjetnička društva i pjevačke grupe.