Kvartet nevesinjskih harmonikaša već je osvajao vrijedna priznanja kao što je prva nagrada na međunarodnom takmičenju u Gracu u decembru prošle godine. Kvartet se sprema da u maju ove godine nastupi na takmičenju harmonikaša "Dani harmonike" u Bijeljini i Ugljeviku.

Radio Nevesinje

Ubrzo posle prvih postavljenih sadržaja počela su da stižu poruke u njen inboks, sa brojnim pitanja. Pisali su joj stranci: Rusi, Turci, Grci, slučajni posetioci, ali i stalni gosti Beograda, sportisti, poslovni ljudi... Najčešće pitaju gde mogu da probaju određeno jelo, gde može da se jede vegetarijanska, hrana bez glutena…

Odluku gde će da degustira i da ocenjuje deo menija donosi spontano. Najčešće na osnovu usmenih preporuka. Ili, ako u više navrata čuje da je na nekom mestu najbolja pica, ode tamo i proba.

U ažuriranje profila pomogli su joj prijatelji, jedna drugarica je uradila logo, druga dizajnirala sajt, treća je saborac-degustator. A sajt će za koji dan zaživeti sa osnovnom idejom da odgovori na pitanja: „Znam šta jesti ali ne znam gde?” i „Znam gde jesti ali ne znam šta?”

Sedmično proba i oceni četiri do pet jela, pića, poslastica. Ne najavljuje se ugostiteljima nego poput bilo kog gosta uđe u lokal i naruči; ono što joj se tog dana jede i pije ili zamoli za preporuku.

Pitamo šta joj se do sada najviše dopalo, a šta nije želela ni da oceni?

– Srećna je okolnost to što sve volim da jedem. Ako mi se u nekom restoranu ne dopadne određena vrsta jela ne libim se da ponovo dođem. Tada naručim nešto drugo. Skoro sam morala da vratim ćevape, iako mi je bilo neprijatno ali ću sigurno otići u tu renomiranu kafanu. Dajem šansu – kaže, uz osmeh, naša sagovornika.

Naravno, nameće nam se i pitanje: da li su joj ugostitelji nudili novac da napiše koju lepu reč i zaključi visoku ocenu?

– Javljali su mi se sa ponudom da oni sve pripreme, a ja da ništa ne platim. Kada sam rekla da može, ali da ću da napišem samo ono što mislim, više me nisu kontaktirali. Da bi sve bilo autentično, fotografišem telefonom iako imam profesionalni fotoaparat i obožavam fotografiju. Želim da fotografija što realnije prikaže porciju, bez ikakvog ulepšavanja – pojašnjava kritičarka.

Priznaje da su joj imponovale pohvale koje je dobila od uticajnih blogera za svoj koncept. Da nije sujetna dokazuje to što je dozvolila da se pod istim brendom pokrenu profili za Novi Sad i Banjaluku.

A. Cvetićanin / Politika

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

www.trebinjedanas.com

S druge strane, bravetina je ovčje meso. Ono što je izdvaja od obične ovčetine je to da životinja mora biti stara najmanje dve godine. Ako je u pitanju ovca, onda ne bi trebalo da ima poroda, a ako se meso uzima od ovna, onda on mora biti nekastriran.

Meso je tamnocrvene boje, čvrsto i lepo, prošarano masnoćom, a njegov ukus je prilično intenzivan, pa se često koristi za spremanje gulaša.

Ako naletite na ovo jelo, sad ćete znati šta ćete dobiti u tanjiru.

Telegraf

Natprosječnu inteligenciju Marijana pokazuje još od malih nogu. U šestom razredu bila je prvak Srbije u matematici i treća u fizici, a nakon toga je svake godine osvajala prva mjesta na državnim takmičenjima iz matematike i fizike.

U osmom razredu osvojila je zlato na Juniorskoj matematičkoj balkanijadi, a potom i srebrnu medalju na Juniorskoj naučnoj olimpijadi u Durbanu. Na djevojačkim olimpijadama osvojila je dvije srebrne i dvije bronzane medalje.

Položila je prijemni ispit i primljena je na studije inženjerstva na prestižnom Uviverzitetu „Kembridž“.

Radio Nevesinje

Predsjednik Udruženja multipla skleroze Branimir Tamindžija kaže da su oduševljeni odzivom omladine u ovoj akciji, posebno spremnošću da se uredi prostor oko Spomen-sobe.

"Volonteri su sami tražili da nastavimo sa sličnim akcijama, pa smo odlučili da uredimo krug kasarne i uklonimo smeće, a planiramo i da osposobimo vojničke sprave i postavimo koš na jednom od terena", istakao je Tamindžija.

Akcija je provedena povodom Dana planete Zemlje.

Srna

List podseća da je poznato da su Arapi poslednjih godina pokupovali brojne nekretnine u Sarajevu i okolini i da ih je sve više zainteresovano za kupovinu u BiH.

Prema podacima Ministarstva bezbednosti, u BiH su registrovane 232 kompanije državljana Kuvajta. Od tog broja mnoge nisu aktivne, pa se sumnjalo da služe kao pokriće za dobijanje boravka i kupovinu nekretnina.

To Ministarstvo, takođe, navodi da u BiH boravi nekoliko hiljada osoba iz arapskog sveta.

Novosti.rs

Njihov glavni argument je činjenica da je odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. sadašnje područje BiH, uz onaj u Neumu, izlaz na more imalo i na području Sutorine.

Njihova teza je da je u vreme Kraljevine Jugoslavije ta teritorija, bez zakonskog utemeljenja, pripojena Zetskoj banovini, pa je po tom osnovu nakon uspostavljanja nove Jugoslavije ostala u Crnoj Gori.

Stručnjaci koje je tokom javne rasprave o predlogu rezolucije konsultovao parlament BiH isticali su da BiH u sadašnjim granicama nikada nije imala pravna ili administrativna ovlašćenja nad Sutorinom, a, prema odluci Badinterove komisije, granice bivših republika postale su međudržavne, pa spor oko Sutorine nema nikakvog smisla, niti bi BiH imala izgleda da se za tu teritoriju izbori kroz međunarodnu arbitražu.

Vlada u Podgorici je upozorila da je za nju rasprava o granici s BiH završena i da u nekoj novoj nema nameru da učestvuje.

Pressrs.ba

Ona je dodala da je uspjela da izliječi dva povrijeđena juneta.

Domaćini sa ovog područja kažu da često čuju zavijanje vukova u blizini kuća.

SRNA

- Negativno se nekako vezuju, evo vidjeli smo i ovo u Zvorniku. Mišljenja sam da se ne bismo trebali plašiti Arapa, nego obraćati pažnju na naše susjede, rekao je Јurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba.
Građani Mostara, kao i u većini stvari, i u ovom slučaju -podijeljeni.

Da li će se trend koji je uveliko posljednjih godina zvladao u okolini Sarajeva, gdje su Arapi kupili stotine hektara zemljišta i nikla cijela naselja sa desetinama kuća, preslikati i na južnije krajeve?

Sigurno je da neiskorištenog zemljišta u Hercegovini ima na pretek i da je potpuno otvoren put anonimnim kupcima, u ovom slučaju Arapima, da postanu njeni vlasnici.

RTRS / Dragana Mihić

RTRS

Vladika Grigorije rekao je da je obnova manastira Žitomislić jedan od najznačajnijih događaja u njegovom životu.

"Prije 12 godina dvoumili smo se da li je značajnije da počnemo obnovu manastira Žitomislić ili Saborne crkve u Mostaru. Tada smo se sa dvjema porodicama donatora iz Stoca i Mostara - Hamovićima i Peškama, dogovorili da obnavljamo Žitomislić, jer je stariji. Čini mi se da smo pogodili. Narod se vratio u sela i život oko Žitomislića je zaživio. Najljepše je što danas ovdje vidimo djecu", rekao je vladika Grigorije.

Vladika Grigorije je dodao da se sada grade i Prebilovci i Saborna crkva u Mostaru, te da je siguran da to ne bi bilo moguće bez Žitomislića.

Na svečanoj akademiji, vladika Grigorije je pročitao svoju jako dirljivu priču koja se temelji na istinitim događajima vezanim za Žitomisliće.

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović podsjetio je da je prije 13 godina prvi put služena liturgija na ruševinama manastira, a da je prošlo 10 godina od osveštanja manastira.

Iako je sve bilo razrušeno, iguman ističe, da se uvijek osjećalo da je ovo mjesto Sveto, da je osveštano i da je tu milost Presvete Bogorodice i mučenika Žitomislićkih.

"Obnavljajući ovaj manastir, obnavljao sam sebe, svi zajedno smo obnavljali naše biće i naše postojanje. Mi koji živimo ovdje u dolini Neretve, već 13 ili 15 godina vraćajući se na svoja zgarišta, obnavljali smo ne samo život, nego i svoje ljudsko dostojanstvo. Ova svetinja ovdje postoji već vijekovima i svjedoči i opominje, te poziva narod na pokajanje i blagovijest Jevanđelja Hristovog", rekao je iguman Danilo.

Iguman se prisjetio ktitora Miloradovića iz Dubrava kod Stoca koji su u 16. vijeku imali ljubavi, dobrote i smjelosti da obnove svetinju manastira Žitomislić, a posebno je zahvalio srpskom biznismenu Vuku Hamoviću, koji je takođe iz Stoca, navodeći da bez njegove pomoći prije 12 godina ne bi bilo moguće početi priču o obnovi manastira Žitomislić.

Hamović, koji je jedan od najvećih donatora za obnovu Žitomislića, Srni kaže da mu je čast što je mogao pomoći obnovu, jer su Žitomislići "prelijepo mjesto koje dira u dušu".

Među onima koji pomažu obnovu porušenih srpskih hramova u dolini Neretve je slavni srpski košarkaš Dejan Bodiroga, koji kaže da je obnova manastira Žitomislić velika stvar za sve Srbe.

"Prelijepo je vidjeti sve ove ljude i meni je velika čast što mogu biti ovdje danas", rekao je Bodiroga.

Osim velikog broja vjernika, među zvanicama su bili predstavnici Katoličke crkve, gradonačelnik Mostara LJubo Bešlić i načelnici istočnohercegovačkih opština, te predstavnici vlasti iz Hercegovačko-neretvanskog kantona i Narodne skupštine Republike Srpske.

Vladika Grigorije i sveštenstvo Žitomislića naveli su da su predstavnici Katoličke crkve od prvog dana pružili ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i vjernicima u dolini Neretve.

LJudima koji su se vratili u Mostar i okolinu obnova manastira Žitomislić i drugih vjerskih objekata znači puno u duhovnom, ali i svakom drugom smislu, jer je Crkva nerijetko u teškim danima jedina adresa na koju se mogu obratiti.

Povratnik Vidoje Sudar iz Baćevića prisjetio se vremena kada se obnavljao manastir. "Danas ovdje osjećamo duhovnu stabilnost. Što se tiče života i ekonomske stabilnosti, i dalje je loše", kaže Sudar.

Među prvim povratnicima u Mostar bio je Milan Medan, koji kaže da se puno toga promijenilo u proteklih desetak godina kada je u pitanju život povratnika u dolini Neretve. "Nikad nije bilo lako, ali stvari idu nabolje. Vidim da dosta ljudi radi, snalazi se, kuće se obnavljaju. Nedostaje dosta toga, ali to je život", kaže Medan.

Povratnici napominju da nema dovoljno institucionalne brige za Srbe povratnike u Mostaru, ali da se pored mnogobrojnih problema mostarski Srbi danas osjećaju kao svoji na svome.

SRNA

Bernard Ulrih naglasio je da je njihova namjera uspostavljanje dugoročne poslovne saradnje i potvrdio je da su jedini uslovi za zaključivanje ugovora posjedovanje bar jednog dunuma obradive zemlje sa mogućnošću navodnjavanja i spremnost na rad.

Preduzeće „Kühne“ proizvođačima će obezbijediti sjemenski materijal, zaštitna sredstva, gnojivo i mreže, a organizovaće i stručna predavanja agronoma. Nijemci garantuju i otkup, a cijena bi zavisila od kvaliteta.Isplata bi se vršila jednom sedmično preko bankovnog računa.

Načelnik opštine Momčilo Šiljegović smatra da je ponuda njemačkog poslodavca korektna i da bi je trebalo iskoristiti, te se uključiti u projekat.

Nevesinjski poljoprivrednici koji žele da se bave uzgojem kornišona trebalo bi da se u narednih 15 dana jave Milanu Govedarici u opštinu Nevesinje, kancelarija broj 111.

Radio Nevesinje / Dragan Grahovac

Nije sakrio ni to da je išao u javnu kuću i da je hteo seks u troje.

"Jesam jednom u Hamburgu, sa svojim prijateljem. Otišli smo s namerom da vidimo šta se tamo događa. To svakom muškarcu može da se desi. Ali, bila je ideja i da nas dvojica kresnemo nešto zajedno. Međutim, nismo uspeli zato što se te žene u suštini boje da ih neko ne istrkeljiše. Zato trojka nije dozvoljena. Sećam se da smo meračili neku Španjolku s bujnim grudima. Bili smo toliko neozbiljni da možda ne bi ni došlo do odnosa. Inače, o prostituciji imam pozitivno mišljenje: bolje da čovek plati nego da prevari ženu koju voli.

Tvrdilo je da je čuvena Ani-Frid iz grupe ABBA imala ukus instant-supe!

Pevačica iz grupe ABBA pratećih me je pitala: „Zašto nosiš crvene kožne pantalone, je l’ zato što si iz Jugoslavije?“ Šta može jedna Šveđanka da napravi jednom Balkancu? Ona je normalno prišla prva, kao što se moglo i očekivati. Bilo je ono kao: ne razumem tvoju pesmu, ali mi se sviđa tvoj glas. U pitanju je bila pesma „Gori vatra“. Počeli smo da se družimo i ušli smo u avanturu koja je nastavljena u Stokholmu.

Kurir (Izvori: (Faktor/Plejboj))

Prije četiri godine Milan Kandić (34) je pretrčao put od 476 km da bi se poklonio moštima Svetog Vasilija. Nakon devetomjesečnih priprema krenuo je iz Nevesinja preko Mostara, Stoca, Ljubinja, Trebinja i Nikšića i četvrti dan je stigao u svetilište. Pri povratku je trčao preko Golije i Gacka nazad u Nevesinje.

– Nije važno koliko je teško i daleko, važno je kolikoj svetinji idete – naglašava neumorni Nevesinjac koji i ove godine zajedno sa trofejnim nevesinjskim kik bokserom Ognjenom Šmrkićem predvodi hodočasnike.

Radio Nevesinje / Dragan Grahovac

A Preko puta partizanskog, Ravnogoski park u koji Bilećani češće i rađe odlaze. Ipak danas svi u sebi nose istu poruku.

Postavljanjem spomenika Desetoj Hercegovačkoj brigadi posao u Partizanskom parku u Bileći još nije završen. Gradske oce čeka i vraćanje bista narodnim herojima iz Drugog svijestkog rata, kao i uređenje spomenika. To će kažu učiniti dogodine.

ATV / Ana Bokonjić Buha

Veća vrijednost

Aleksić ističe da su se posljednjih godina mnogi raspitivali za ovu sliku Moše Pijade.

- Tražio ju je Jevrejski historijski muzej u Beograd. Htjeli su da je odnesu i restauriraju, ali ja sam rekao da mogu samo da fotografiraju, jer sumnjam da bi je vratili. Tako je to bilo i tako je ostala i danas u Bileći. Hoće li nekada imati značaj i veću vrijednost nego što danas ima, ne znam, ali kako godine odmiču, smatram da hoće - zaključio je Aleksić.

Autor: P. MUCOVIĆ / Dnevni avaz

Ova vrsta operacija jednjaka ne radi se nigdje na prostoru bivše Jugoslavije osim u Beogradu, gdje je za 20 godina urađeno samo 50 takvih intervencija.

Bolnica u Nevesinju svečano je otvorena u oktobru prošle godine i jedna je od najsavremenijih ove namjene u regionu. Zadužbina je velikog humaniste Mihajla Labala, a za završetak izgradnje ove zdravstvene ustanove Vlada Republike Srpske obezbijedila je četiri i po miliona maraka.

Tada je najavljeno da će nova bolnica u Nevesinju, zahvaljujući savremenoj medicinskoj opremi, biti specijalizovana za hirurgiju, dijagnostiku i najkomplikovanije operativne zahvate.

Srna

"Tokom operacije otvorili smo i trbuh i grudni koš i zamijenili oboljeli jednjak tankim crijevom koje u potpunosti treba da izvrši funkciju oboljelog jednjaka", pojasnio je Peško.

On je napomenuo da je operacija bila na najvišem nivou uz odličnu opremu kojom raspolaže ova ustanova, izražavajući posebnu zahvalnost direktoru Bolnice hirurgu Veliboru Milivojeviću koji je odlično pripremio osoblje da bi veliki posao bio urađen uspješno.

Peško je napomenuo da su u nevesinjskoj bolnici urađene i komplikovane operacije dvije žučne kese koje su bile upaljene.

Četrdesetpetogodišnji pacijent Milenija Milanović iz Foče rekla je da se osjeća dobro i da nije imala straha, jer je znala da je "u rukama" vrhunskih stručnjaka.

Ona je istakla da se za operaciju jednjaka u Nevesinju odlučila nakon što ovakav zahvat nije bilo moguće uraditi nigdje u Srpskoj ni u BiH.

Direktor Bolnice u Nevesinju Velibor Milivojević rekao je Srni da će rad profesora Peška i njegovog tima i timova koji će i ubuduće dolaziti dati značajan pečat i smjernice u kome pravcu će se ova zdravstvena ustanova razvijati.

"Imamo grandiozan objekat, odličnu opremu i ono što je veoma bitno u ovom poslu - entizijazam zaposlenih ljudi i svakako da će ovi i slični operativni zahvati pokazati našu opravdanost, ali i uspješnost u budućnosti", istakao je Milivojević, koji je učestvovao u oparacijama jednjaka i žuči.

On je naveo da svakim danom u Bolnici imaju sve više poziva pacijenata ne samo iz Republike Srpske, već iz regiona koji žele da zakažu preglede koje ne mogu da obave u na ovim prostorima, a znajući da sa stručnim timom koji predvodi profesor Peško mogu dobiti potrebne informacije i adekvatno liječenje.

Pacijente u nevesinjskoj bolnici posjetio je i NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije koji je istakao da je bilo mnogo muke i truda, ali i želje da bude otvorena ova zdravstvena ustanova, naglašavajući da je veoma zadovoljan što Nevesinje, kako je i planirano, postaje medicinski centar regionalnog značaja.

"Ja stalno govorim da Hercegovina može biti u mnogo čemu regionalno značajna i zbog toga sam srećan i zbog toga sam danas ovdje", rekao je vladika Grigorije.

Vladika Grigorije, koji je jedan od najzaslužnijih što je bolnica otvorena i počela da služi namjeni, istakao je da je bio jedan od rijetkih ljudi koji je vjerovao u ovaj projekat.

"Međutim, koliko god da vjerujete, kada vidite koliko stvari se sprečava da se nešto dogodi i koliko ljudi ima zlu volju da nešto bude, onda nekako i vi počnete da gubite tu vjeru", rekao je vladika i dodao da je ova operacija i dan vratio tu vjeru i nadu.

Vladika Grigorije je poručio da je, koliko god ova bolnica bila lijepa i koliko god se u nju ulagalo i bila savremena, sve uzalud ako u njoj ne bude operacija koje spašavaju ljudske živote.

On je dodao da i crkva u kojoj su zapisana imena postradalih u Nevesinju a koja je posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom, današnjem prazniku, stalno opominje da je Nevesinje jako važno za sve, a pogotovo za Republiku Srpku i narod u Hercegovini.

"Sveti Vasilije nas opominje da sav smisao života i rada treba da bude u služenju drugima", rekao je episkop Grigorije, ističući da su eminentni doktori - hercegovački prijatelji koji su uradili veliku operaciju, u stvari ljudi koji se žrtvuju po ugledu na Svetog Vasilija i sve dobre ljude.

Bolnica u Nevesinju, jedna od najsavremenijih ove namjene u regionu, otvorena je u oktobru prošle godine s ciljem da narodu Nevesinja, Hercegovine i okruženja obezbijedi adekvatnu i vrhunsku medicinsku uslugu.

Bolnica je, sa 51 krevetom i površinom od 3.600 metara kvadratnih, te zahvaljujući savremenoj medicinskoj opremi, specijalizovana za dijagnostiku, hirurgiju i najkomplikovanije operativne zahvate.

Gradnja objekta počela 2001, kada je sredstva za ovaj projekat obezbijedila fondacija "Mihajlo Labalo", ali je poslije smrti Labala 2007. bio doveden u pitanje završetak objekta, jer su nedostajala znatna sredstva.

Projekat je nastavljen zahvaljujući predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je podržao ideju da se u Nevesinju izgradi takav zdravstveni centar, te entuzijazmu i angažovanju doktora Predraga Peška i zalaganjima vladike Grigorija.

Prema procjenama, veliki ktitor Mihajlo Labalo i dobrotvorni fond koji je osnovao u izgradnju bolnice uložio je oko 7,5 miliona maraka, dok je za njen završetak Vlada Republike Srpske obezbijedila četiri i po miliona maraka.

SRNA

Narodnim igrama iz Hercegovine predstavili su se Kulturno-umjetničko društvo "Zelengora" i muška pjevačka grupa "Tešan Podrugović" iz Gacka, a od narodnih guslara predstavili su se aktuelni prvak Republike Srpske Miloš Parović, te Vojin Tepavčević i Vaso Drašković.

Etno grupa "Trag" iz Banjaluke, koja njeguje tradicionalnu muziku Balkana, nastupila je izvodeći svoj repertoar, saopšteno je iz Udruženja Hercegovaca.

SRNA